Američke carine i utjecaj na tržišta u razvoju

Bilo je mnogo spekulacija unaprijed. Ono što je predsjednik Trump objavio 2. travnja i u narednim danima, nadmašilo je očekivanja odnosno strahove većine promatrača i sudionika na tržištu. U općem napadu, američki predsjednik predstavio je masivna povećanja carina za uvoz iz desetaka država, ne samo protiv Kine.

Moguće je da bi Trump mogao nekim važnim trgovinskim partnerima Kine ponuditi olakšice u vezi s carinama, ako zauzvrat i oni uvedu carine na kinesku robu. Kina sama već intenzivno razgovara s drugim zemljama – primjerice s Vijetnamom – kako bi osujetila takve planove.

Razvoj tržišta američkog dolara: Dionice i obveznice u SAD-u bilježe pad

Detaljno prikazivanje konkretnih carinskih mjera ovdje bi, s jedne strane, premašilo okvir, a s druge strane, bilo bi malo smisleno jer se od tada gotovo svakodnevno objavljuju povlačenja, iznimke, dopune i izmjene.

Prva reakcija tržišta na svjetskim burzama bila je negativna, ali pad od oko 10% globalnog indeksa tržišta u razvoju još uvijek je bio u podnošljivim okvirima. Od tada su većina tržišta dionica zemalja u razvoju nadoknadila značajan dio tih gubitaka.

Najviše su dosadašnje najave pogodile američki dolar, američke dionice i dugoročne američke državne obveznice. Najnovija politika Bijele kuće "Amerika na prvom mjestu" dovela je, barem na financijskim tržištima, do rezultata "Amerika na posljednjem mjestu".

Odgovor Kine: Protucarine

Politička reakcija Pekinga bila je očekivano oštra, kao što je već ranije najavljeno. Odmah su odgovorili na Trumpovo povećanje carina sličnim vlastitim povećanjima carina na američke proizvode, ali su istovremeno pokazali spremnost za razgovore. Čini se da je kinesko vodstvo mnogo bolje pripremljeno za takav sukob nego tijekom prve Trumpove administracije. Slično vrijedi i za mnoge kineske tvrtke. To je vjerojatno pridonijelo dosadašnjoj relativno umjerenoj reakciji na kineskim burzama, kao i činjenica da je kinesko vodstvo signaliziralo široku podršku domaćem gospodarstvu. Također, već prije nekoliko mjeseci vrlo javno demonstrirano zbližavanje između predsjednika Xija i domaćih tehnoloških tvrtki očito je pozitivno utjecalo na prethodno prilično negativno raspoloženje u zemlji i kineskom poslovnom sektoru.

Ekonomski oporavak u Kini u opasnosti?

Prema prvim procjenama, analitičari očekuju smanjenje rasta kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) između 1% i 1,5% za 2025. godinu. Kinesko vodstvo će najvjerojatnije odgovoriti fiskalnim i monetarnim poticajima kako bi pokušalo ostvariti dosadašnji cilj rasta od oko 5%. Da bi to postigli, bit će potrebno prvenstveno ojačati domaću potrošnju i smanjiti domaću stopu štednje. Do sada su razni programi zamjene služili ovom cilju, pri čemu potrošači dobivaju značajne popuste pri kupnji novih potrošačkih dobara ako zamijene svoje dosadašnje artikle. Opseg ovih programa je do sada udvostručen u odnosu na prošlu godinu, na oko 40 milijardi američkih dolara. Peking se ponovno u velikoj mjeri oslanja na vlastiti privatni poslovni sektor za inovacije i gospodarski rast, mnogo više nego u prethodnim godinama.

Pri odabiru dionica u Kini i dalje preferiramo kvalitetne tvrtke koje su globalni lideri i koje su samo ograničeno ovisne o američkom tržištu. Također favoriziramo kineske internetske tvrtke s visokim pozitivnim novčanim tokovima koje su manje osjetljive na makroekonomske fluktuacije. Osim toga, ulažemo u dionice koje profitiraju od posebnih trgovinskih programa, kao i u sektore koji su trenutno u fokusu kineske vlade, poput lokalizacije proizvodnje poluvodiča.

Mnogo neizvjesnosti ostaje

Dugoročni učinci američke carinske politike ostaju teško predvidljivi, uključujući moguće sekundarne i tercijarne efekte. Trenutno se može primijetiti snažno suzdržavanje od ulaganja svih vrsta u izvozne projekte, posebno one povezane s SAD-om. Nagli pristup Bijele kuće i izneseni argumenti doveli su do gubitka povjerenja u SAD, što se između ostalog manifestira i u značajnom padu vrijednosti američkog dolara.

Američki dolar je fundamentalno bio izuzetno skup u posljednje vrijeme i već je bio "zreo" za korekciju. Stoga ne treba previše interpretirati ove promjene tečaja. Bez obzira na konkretne uzroke, pad vrijednosti američkog dolara trebao bi pružiti povoljne uvjete za obveznice i dionice tržišta u razvoju (emerging markets). To je barem u prošlosti često bio slučaj.

Određeni protivni vjetar trenutno dolazi od nedavno ponovno povećanih prinosa na američke državne obveznice srednjeg i dugog roka. Ostaje za vidjeti hoće li to biti samo privremeni pokret. Dok bi slabiji američki dolar mogao odgovarati novoj američkoj vladi, porast prinosa na američke obveznice izazvao je vidljivu uznemirenost i vjerojatno doveo do toga da se dio povećanja carina privremeno obustavi "kako bi se stvorio prostor za pregovaračka rješenja", kako je službeno rečeno.

Izgledi za tržišta u razvoju ostaju dobri

Općenito, vidimo da su tržišta u razvoju prilično otporna na pojačani trgovinski sukob s SAD-om, čak i u svjetlu drastičnih najava. Niža cijena nafte, uslijed smanjenih očekivanja za svjetsku ekonomiju, pomaže svim onim tržištima u razvoju koja ovise o uvozu nafte. Središnje banke i vlade u mnogim velikim tržištima u razvoju, poput Kine i Indije, imaju značajan prostor za protumjere. Umjereno do povoljno vrednovanje u mnogim tržištima u razvoju pruža podršku za cijene dionica.

Naravno, postoje i brojni rizici. Trenutno nije jasno kako će američka središnja banka (Fed) reagirati na eventualni porast inflacije u SAD-u kao posljedicu trgovinskih sukoba. Američka financijska tržišta trenutno očekuju smanjenje kamatnih stopa i predviđaju da će Fed prvenstveno obratiti pažnju na povećane rizike za gospodarstvo, dok će inflacijske učinke carinske politike smatrati jednokratnim odstupanjem. Rizik od recesije u SAD-u nedvojbeno je značajno porastao. U kojoj mjeri će se taj rizik ostvariti, vjerojatno će ovisiti prvenstveno o daljnjim potezima američke administracije. Geopolitički sukobi na Bliskom istoku i u Ukrajini dodatno povećavaju rizik, posebno ako dođe do novih eskalacija. Trumpova nedavna retorika prema Iranu, kao i premještanje strateških američkih bombardera u regiju, dodatno su povećali rizike u tom pogledu.

S druge strane, moglo bi doći i do pozitivnih razvoja događaja, poput novog sporazuma s Iranom ili rješavanja rata u Ukrajini. U slučaju takvih događaja, rizik premije za dionice tržišta u razvoju mogao bi značajno pasti, što bi moglo potaknuti rast cijena dionica, posebno na tržištima srednje i istočne Europe. Pozitivni geopolitički pomaci mogli bi smanjiti neizvjesnost i povećati povjerenje investitora, što bi dovelo do većih ulaganja i rasta na tim tržištima. Važno je pratiti ove potencijalne promjene i prilagoditi investicijske strategije kako bi se iskoristile moguće prilike koje donose pozitivni razvoj događaja.

U segmentu obveznica tržišta u razvoju, prinosni spreadovi za obveznice u tvrdim valutama značajno su se proširili u posljednjih nekoliko tjedana. Također su zabilježeni značajni odljevi sredstava u ovom segmentu. Situacija se vjerojatno neće brzo smiriti, a s obzirom na gotovo svakodnevne promjene u vijestima, snažne fluktuacije cijena vjerojatno će se nastaviti. U usporedbi s tim, kod obveznica u lokalnim valutama bilo je relativno malo kretanja i do sada gotovo da nije bilo neto odljeva kapitala. Lokalni tečajevi obveznica čini se da su dobro podržani potencijalom za smanjenje kamatnih stopa. Naravno, kod ovih obveznica treba paziti na rizike vezane uz tečaj. Kod nekih država, zbog specifičnih faktora, nedavno su zabilježene značajne devalvacije, primjerice kod valuta Turske i Argentine.