Bezgotovinsko društvo – povratak u budućnost?
Papirnati novac koji je odobrila vlada prvi je put uveden u 10. do 11. stoljeću našeg kalendara – u Kini. Oko 1000 godina kasnije, Kina je ponovno pionir u razvoju novih oblika novca i plaćanja. Čini se da su papirnati novac i gotovina općenito na izlasku. Nastavit ćemo koristiti novac u doglednoj budućnosti, jer je on "mazivo" naše moderne civilizacije u mnogim različitim aspektima. Međutim, gotovina će se sve više nadopunjavati i zamjenjivati novim elektroničkim (digitalnim) oblicima plaćanja. To uključuje mnoge promjene u brojnim područjima poslovnog i privatnog života. Ova kretanja nude dobar potencijal povrata za ulagatelje s predviđanjem, ali su i izvor dodatnih rizika za sve tvrtke i ulagače koji ignoriraju te trendove.
Gotovina je kralj?
Gotovina i njezina budućnost tema je koja može brzo potaknuti žestoke, emotivne rasprave. Neki misle da je poslužio svojoj svrsi i da je sada arhaična relikvija koja donosi niz problema i nedostataka. Drugi ga vide kao jedan od najvažnijih bastiona osobne slobode i neovisnosti. Neki ga vide kao nezgodan put pranja novca, krivotvorenja i kriminalnih aktivnosti te kao prepreku učinkovitoj monetarnoj politici. Drugi smatraju da je to robustan, provjeren način plaćanja koji također radi prema očekivanjima kada nestane struje ili interneta i koji je siguran od hakerskih napada. Nećemo voditi raspravu o smislu ili valjanosti gotovine u ovom članku. Ova će se komunikacija usredotočiti na nova kretanja u tom području te na prilike i rizike koje to predstavlja za ulagače. Bez obzira na to jesu li te promjene dobrodošle ili kritizirane, željene ili zastrašujuće.
Svijet plaćanja okreće se naglavačke
Kada prosječna osoba u Europi, Sjevernoj Americi ili Japanu razmišlja o bezgotovinskom plaćanju, to obično znači bankovne ili kreditne kartice ili online bankovne prijenose. U Kini to obično znači pametni telefon. Sasvim je moguće da u Šangaju, Pekingu ili Dalianu postoje mladi ljudi koji nikada u životu nisu rukovali gotovinom ili kreditnim karticama, a koji to nikada neće učiniti. Kinesko stanovništvo od više od milijardu uglavnom je preskočilo kreditnu karticu – na veliku žalost industrijskih divova Visa i Mastercard. Umjesto toga, Srednje kraljevstvo je pionir u softveru za plaćanje koji koristi mobilne telefone za dovršavanje bankarskih i platnih transakcija.
Ali korištenje mobilnog telefona za plaćanje u supermarketu sada dobiva na snazi i u našoj zemlji. Pandemija bolesti COVID-19 i strah od prijenosa virusa putem papirnatog novca i kovanica snažno su potaknuli bezgotovinsko plaćanje i u Europi. Čak i u zemljama u kojima mnogi ljudi još uvijek preferiraju gotovinu, poput Austrije i Njemačke, udio bezgotovinskih plaćanja brzo je porastao u posljednjih 12 mjeseci. A tu je i snažan pomak prema – očito bezgotovinskoj – online maloprodaji kao rezultat zatvaranja i ograničenja kontakata. Za ulagače je važno napomenuti da trend prema bezgotovinskom plaćanju nije izazvala pandemija, već se samo ubrzao. Dakle, također neće završiti kada pandemija postane povijest.
Još jedan snažan pokretač napretka elektroničkih oblika plaćanja sada se pridružuje borbi: središnje banke. Čini se da je Kina i ovdje pionir, ali središnje banke u eurozoni, SAD-u, Japanu, pa čak i zemljama poput Venezuele očito naporno rade na uvođenju "digitalnih valuta". Među ostalim, njima bi se osigurali dodatni alati monetarne politike.
Kriptovalute – novac budućnosti?
Kad čuju "digitalne valute", mnogi će ljudi manje razmišljati o euru ili američkom dolaru, a više o Bitcoinu i njegovim kolegama. Ove takozvane kriptovalute stekle su brojne nove obožavatelje prije svega zahvaljujući ogromnom povećanju vrijednosti posljednjih mjeseci (u odnosu na konvencionalne "papirnate valute"), a osvojile su i mnoge skeptike među tvrtkama i institucionalnim ulagačima. Ali: Izraz kriptovaluta dovodi u zabludu. Teško da se ijedna od sada tisuća kriptovaluta uopće približi ispunjavanju kriterija valute. To uključuje Bitcoin i Ethereum, dva kralja u segmentu. Ovisno o vašoj perspektivi, to su prvenstveno investicijska ili špekulativna sredstva koja se gomilaju, ali se ne koriste za plaćanja. O prilikama, rizicima i mogućim budućim upotrebama ovih aplikacija koje se obično temelje na takozvanim blockchainovima mogle bi se napisati cijele knjige. Temeljne tehnologije (kao što su "pametni ugovori") i njihovi nasljednici mogli bi značajno promijeniti mnoge procese u modernim gospodarstvima. Pogotovo, ali ne samo u financijskoj industriji. Trenutno i još neko vrijeme, kriptovalute će biti čisto nišni proizvod u smislu korištenja kao sredstvo plaćanja i neće igrati značajniju ulogu u globalnim platnim transakcijama. Ostaje za vidjeti hoće li ikada igrati glavnu ulogu ili čak preživjeti.
Nova zlatna groznica?
Očito je da uzbudljiv trend prema novim oblicima plaćanja može biti pravi zlatni rudnik za tvrtke koje mogu preuzeti vodstvo u ovoj promjeni i ozbiljna prijetnja onima koji je ignoriraju. Mnoge tvrtke koje olakšavaju ili pojednostavljuju bezgotovinsko plaćanje zabilježile su ogroman porast vrijednosti tijekom proteklih godina i desetljeća. Počevši od sada gotovo "tradicionalnih" naizgled pružatelja kreditnih kartica Visa i Mastercard pa se proširio na znatno mlađe tvrtke kao što su PayPal, Square, Apple pay (Apple) i Alipay (Alibaba). Jedna stvar koja im je zajednička gotovo svima je ogromna skalabilnost i relativno niska potreba za ulaganjem u strojeve, zgrade ili osoblje. U konačnici, skalabilnost znači generiranje velikih količina dodatnih prihoda uz minimalan dodatni kapital. Softverska industrija je izvrstan primjer za to, a gotovo svi oblici bezgotovinskog plaćanja prvenstveno su softverska rješenja. Ali takva prošla povećanja vrijednosti naravno nisu jamstvo ili referentna točka za buduća kretanja cijena.
Platne tvrtke – obećavajuće, ali ne i sigurne
Gdje ima novih pobjednika, naravno ima i gubitnika. Banke su nekoć vladale plaćanjem, sve dok kartične kuće nisu zauzele sve veći udio u ovom poslu. To bankama dugo nije smetalo, jer su i one profitirale od dodatnih količina transakcija. Ali sada su u opasnosti da više ili manje zaostaju u lancu vrijednosti plaćanja. No, tvrtke koje izdaju kreditne kartice također se suočavaju s pritiskom novih konkurenata koji olakšavaju plaćanje bez kreditne kartice (ili bankovne kartice) putem interneta ili u supermarketu.
Što to znači za ulagače? Povrh svega, naizgled jasan trend kao što je bezgotovinsko plaćanje nije siguran put do bogatstva. I baš kao i u svakoj "zlatnoj groznici", postoji mnogo crnih ovaca koje pokušavaju ići s tokom i zgrnuti profit, na primjer Wirecard.
Mnoge tvrtke za plaćanje vjerojatno će biti dobra zaštita od potencijalnih inflacijskih rizika, koji se sve više pomiču u središte pozornosti mnogih ulagača. Jer kako cijene roba i usluga rastu, to također povećava obujam transakcija, a time i naknade i dobit tih tvrtki.